Istraživanje provedeno u Osnovnoj školi Sibinjskih žrtava u Sibinju u veljači 2026. godine
Mateja Paradžik, nastavnica informatike
24. ožujka 2026.
Sažetak
Umjetna inteligencija sve je prisutnija u obrazovanju te učenicima omogućuje lakše pronalaženje informacija, objašnjavanje gradiva, rješavanje zadataka i izradu različitih školskih radova. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati na koji način učenici Osnovne škole Sibinjskih žrtava koriste alate umjetne inteligencije u školskim obvezama, koliko često ih upotrebljavaju, za koje ih aktivnosti najčešće biraju te kakvi su njihovi stavovi o pravilnom i odgovornom korištenju. Istraživanje je provedeno anonimnom anketom koja je obuhvatila pitanja o učestalosti korištenja umjetne inteligencije, predmetima u kojima se koristi, najčešćim načinima primjene, odabiru AI alata, samostalnosti u radu, stavu prema varanju i zaštiti osobnih podataka. Rezultati pokazuju da učenici umjetnu inteligenciju koriste u različite obrazovne svrhe, ali se razlikuju u načinu na koji uključuju njezine odgovore u vlastiti rad. Istraživanje ističe važnost razvijanja digitalne pismenosti, kritičkog mišljenja i odgovornog korištenja umjetne inteligencije u učenju.
Ključne riječi: umjetna inteligencija, učenici, obrazovanje, školske obveze, digitalna pismenost
1. Uvod
Umjetna inteligencija postaje sve važniji dio svakodnevnog života, uključujući obrazovanje. Učenici se koriste različitim AI alatima kako bi dobili objašnjenja, riješili zadatke, provjerili odgovore, preveli tekstove ili pripremili prezentacije. Takvi alati mogu olakšati učenje i pomoći u razumijevanju nastavnih sadržaja, ali njihova uporaba otvara i pitanja o samostalnosti učenika, točnosti dobivenih informacija, akademskoj čestitosti i zaštiti osobnih podataka. Važno je razlikovati korištenje umjetne inteligencije kao pomoći pri učenju od nekritičkog prepisivanja njezinih odgovora. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati navike učenika Osnovne škole Sibinjskih žrtava u korištenju umjetne inteligencije za školske obveze te utvrditi za koje je svrhe najčešće koriste i kako procjenjuju odgovornost takvog načina rada. Takvo istraživanje otkriva kako nastavnici trebaju pristupiti u organizaciji nastave.
2. Metode
Istraživanje je provedeno anonimnom anketom pod nazivom „Primjena umjetne inteligencije u školskim obvezama učenika”. U anketi je sudjelovalo 195 učenika, od kojih je 90 bilo ženskog, a 105 muškog spola. Sudionici su pohađali od 4. do 8. razreda osnovne škole. Anketa je sadržavala pitanja o učestalosti korištenja umjetne inteligencije za školu, nastavnim predmetima i aktivnostima u kojima se koristi, odabiru AI alata, načinu rada uz pomoć umjetne inteligencije, stavu o tome predstavlja li njezino korištenje za domaću zadaću varanje te unosu osobnih podataka u AI alate. Dobiveni odgovori analizirani su prema broju odabira za svako pitanje. Kod pitanja koja su dopuštala više odgovora učenici su mogli odabrati više mogućnosti, pa broj odabira nije jednak broju sudionika.
3. Rezultati
Rezultati ankete pokazali su da učenici koriste umjetnu inteligenciju u različitoj mjeri. Od ukupno 195 sudionika, njih 93 navelo je da AI za školu koristi ponekad, odnosno jedan do dva puta tjedno, 53 učenika koriste ga rijetko, 34 učenika gotovo svaki dan, dok je 15 učenika odgovorilo da ga nikada ne koristi za školu. Umjetna inteligencija koristi se u različitim nastavnim predmetima, a najveći broj odabira zabilježen je za matematiku i povijest, zatim hrvatski jezik i geografiju. Učenici su naveli i informatiku, prirodu odnosno biologiju, glazbenu kulturu, kemiju, vjeronauk, fiziku, njemački jezik, tehničku i likovnu kulturu te druge predmete. Što se tiče svrhe korištenja, najčešći odgovori odnosili su se na rješavanje matematičkih zadataka, pisanje domaće zadaće i objašnjavanje gradiva. Učenici su također naveli provjeru točnosti odgovora, pronalaženje ideja, izradu slika, pisanje sastavaka i eseja, prevođenje tekstova te izradu prezentacija. Manji broj učenika odabrao je mogućnost da umjetnu inteligenciju ne koristi za zadatke ili je naveo druge načine korištenja. Među ponuđenim alatima najviše je odabira imao ChatGPT, a slijedili su Google Gemini, Canva i Photomath. Učenici su naveli i Snapchatovu funkciju My AI, Perplexity, Gamma, Bing Copilot i druge alate, dok je manji broj odgovorio da ne koristi umjetnu inteligenciju. Odgovori o načinu rada pokazali su da 57 učenika koristi AI samo za objašnjenja, 49 učenika prepisuje njegove odgovore, 43 učenika samostalno rješavaju zadatke uz pomoć AI-ja, a 42 učenika kombiniraju umjetnu inteligenciju s vlastitim radom. Četiri učenika navela su da ne koriste AI. Na pitanje smatraju li korištenje umjetne inteligencije za domaću zadaću varanjem, 127 učenika odgovorilo je da to ovisi o načinu korištenja, 38 učenika smatra da to nije varanje, a 30 učenika smatra da jest. U vezi s unosom osobnih podataka u AI alate, 156 učenika odgovorilo je da ne unosi podatke poput imena, škole ili adrese, 25 učenika nije bilo sigurno, a 14 učenika navelo je da ih unosi. Dobiveni odgovori prikazuju različite navike učenika u korištenju umjetne inteligencije, od korištenja kao pomoćnog sredstva za razumijevanje gradiva do preuzimanja gotovih odgovora.
4. Rasprava
Rezultati istraživanja pokazuju da je umjetna inteligencija prisutna u školskim navikama učenika te da se koristi za različite zadatke i nastavne predmete. Učenici je najčešće primjenjuju pri rješavanju matematičkih zadataka, pisanju domaće zadaće i objašnjavanju gradiva, što pokazuje da je doživljavaju kao pomoć u učenju i izvršavanju školskih obveza. Istodobno, odgovori o načinu korištenja pokazuju da učenici ne pristupaju tim alatima jednako: neki ih koriste za objašnjenja i samostalno rješavanje zadataka, dok drugi prepisuju dobivene odgovore. Ta je razlika važna jer je svrha obrazovanja razvijanje znanja i vještina, a ne samo dovršavanje zadataka. Većina učenika smatra da procjena varanja ovisi o načinu korištenja umjetne inteligencije. Takav odgovor upućuje na potrebu jasnijeg razgovora o pravilima njezine uporabe, autorstvu i važnosti samostalnog rada. Ohrabrujuće je što je većina učenika navela da ne unosi osobne podatke u AI alate, no dio učenika nije siguran u svoje postupke ili je odgovorio da ih unosi. Zbog toga je važno dodatno naglašavati zaštitu privatnosti i oprez pri dijeljenju osobnih informacija. Istraživanje je ograničeno na učenike jedne škole, a odgovori se temelje na njihovim vlastitim procjenama i navikama. Stoga se rezultati ne mogu automatski primijeniti na sve učenike. Buduća istraživanja mogla bi ispitati i koliko učenici provjeravaju točnost AI odgovora, razumiju li pravila citiranja te kako nastavnici usmjeravaju odgovornu primjenu umjetne inteligencije u učenju.
5. Zaključak
Istraživanje je pokazalo da učenici Osnovne škole Sibinjskih žrtava koriste umjetnu inteligenciju za različite školske aktivnosti, osobito za rješavanje zadataka, pisanje domaće zadaće i razumijevanje nastavnog gradiva. Najčešće navedeni alat bio je ChatGPT, a učenici su pokazali različite pristupe korištenju umjetne inteligencije, od traženja objašnjenja do prepisivanja gotovih odgovora. Većina učenika smatra da to predstavlja varanje ovisno o načinu korištenja, što naglašava važnost jasnih pravila i razvijanja odgovornosti. Iako većina učenika navodi da ne unosi osobne podatke u AI alate, potrebno je nastaviti ih educirati o digitalnoj sigurnosti. Umjetna inteligencija može biti koristan obrazovni alat kada se koristi promišljeno, uz provjeru informacija i vlastiti trud. Stoga bi škola trebala poticati njezinu odgovornu uporabu kao podrške učenju, a ne kao zamjene za samostalno razmišljanje.
Literatura
- UNESCO. (2023). Guidance for Generative AI in Education and Research. UNESCO.
- Europska komisija. (2022). Ethical guidelines on the use of artificial intelligence (AI) and data in teaching and learning for educators.
- Primjena umjetne inteligencije u školskim obvezama učenika. Rezultati anonimne ankete provedene među učenicima Osnovne škole Sibinjskih žrtava.
